Novosti

Danas se u svijetu prirodnih pašnjačkih resursa smatraju sve nekultivirane površine obrasle travnatim ili  drvenastim biljnim pokrovom a koje se u prvom redu koristi za ispašu domaćih i divljih životinja. Te površine u krškom području obuhvaćaju dvije vrste zemljišta.Jedno je šumsko zemljište obraslo drvećem i visokim grmljem koje izgrađuju sastojine  vazdazelenih i listopadnih šuma,šikara,dračika  te

Prošli tjedan,ministarstvo poljoprivrede donijelo je odluku o imenovanju povjerenstva za izradu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. U povjerenstvu nema apsolutno nikoga sa krških područja koja zauzimaju 44% teritorija RH.U najmanju ruku nekorektno.Ovakva politika nije dobra, jer ignorirati poljoprivrednike na području pola države,koji žive i rade u najtežim uvjetima,a ipak jedini imaju

👉pad poljoprivredne proizvodnje sa 33 milijarde na 15 milijardi kuna 👉od ukupno 3.1 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta,prijavili smo samo 900 000 ha EK za izravna plaćanja 👉najveći smo uvoznici hrane 👉360 milijuna eura uvezemo mesa(pretežno sumnjiva podrijetla) 👉godišnje uvezemo preko 100 000 teladi 👉broj svinja je pao sa 2 milijuna na 700 000 👉proizvodnja mlijeka

Stočarstvo na krškim pašnjacima je po važećim pravilnicima i propisima osuđeno na propast. Hrvatske šume su zagospodarile cijelim područjem krških pašnjaka, ali nije problem gospodarenje već je problem što su tradicijski krški pašnjaci svrstani u kategoriju šumsko-gospodarskih osnova u kojima nije dozvoljeno pašarenje. Na 90% teritorija krških pašnjaka su proglašene šumsko gospodarske osnove i zabranjeno

Povjest kaže kako su neprijatelji pošumljavali pašnjake na krškim područjima. Cilj im je bio iseliti ljude tako da pošumljavanjem smanje pašnjačke površine, koje su bile usko povezane sa natalitetom i opstankom ljudi na ovim područjima. Svaki pedalj zemlje se krčio i obrađivao kako bi se preživjelo. Danas,u Hrvatskoj,koja je jedna od zemalja članica EU, stočarstvo