Poštovana Ministrice,

 

Ova kriza je na najbolji način pokazala mane dosadašnje poljoprivredne politike. Politike koja se deklarativno zasnivala na OPG-ovima a u stvarnosti sve vlade poticale su velike poljoprivredne prizvođače.

Hrvatska kao mala zemlja sa nepunih 500.000 hektara oranica nikada nece moći proizvoditi dovoljno hrane za svoje potrebe bez obzira koliko se milijardi kuna “upumpa ” u sektor. Razloga za to je mnogo, no glavni jest to da hrvatski poljoprivrednik ne može konkurirati “industrijskoj poljoprivredi” koja je nosioc proizvodnje hrane u EU.

Najbolji dokaz tome je činjenica koju je iznio povjerenik za poljoprivredu iz EU u Siječnju u Zagrebu. Naime, 3% velikih kompanija ima 50% poljoprivrednog zemljišta u starim članicama EU – to su mahom velike multinacionalne kompanije koje proizvode dovoljno hrane da same prehrane gotovo cijelokupno stanovništvo EU.
Oni zbog svoje veličine koriste najnovije tehnologije i najnoviju tehniku što im omogućava vrhunske prinose. Tako nečemu nitko u RH ne može konkurirati, to je naprosto druga dimenzija.

Zbog toga smatram da se moramo okrenuti malim poljoprivrednicima koji zapošljavaju od 1 do 50 radnika. Ti poljoprivrednici su sada najranjiviji a mogu, i trebaju, postati motor razvoja Hrvatske poljoprivrede.
Oni nikad neće moći proizvoditi količinom i cijenom prihvatljive proizvode koje kupuju trgovački centri ali mogu proizvoditi vrhunsku zdravu hranu koju ce plasirati putem tržnica, raznih internet platformi, te kroz turizam.

Kada kažem kroz turizam ne mislim na masovni turizam, hotele i razne “menze” koje prevladavaju na Jadranskoj obali već na  vrhunske restorane koji žele domaće, prirodne i zdrave proizvode vrhunske kvalitete i spremni su to platiti.

Zato treba snažnije poticati preradu na gospodarstvu, povećati postotak povrata u mjeri „4.2“ na 90% da se čim više poljoprivrednika odluči na preradu svojih sirovina u krajnji proizvod, pritom mislim na sirane, mini klaonice, preradu mesa, pakirnice povrča i sl.

U ovoj krizi prouzročenoj Corona virusom funkcioniraju samo poljoprivredna gospodarstva koja se uz primarnu proizvodnju bave preradom.

Isto tako, važno je da se nađe riješenje kojim bi se smanjili troškovi poslovanja i administrativna opterećenja poljoprivrednih gospodarstava. Svaka općina sukladno svojoj lokalnoj politici određuje cijene komunalnih doprinosa i naknada do toga da u svojim prostornim planovima nerijetko stavljaju poljoprivrednu proizvodnju u nepovoljan položaj te na taj način značajno povećavaju troškove izgradnje poljoprivrednih objekata.

Misljenja sam da bi ministarstvo poljoprivrede i ministarstvo graditeljstva trebali zajedno donijeti pravilnik o komunalnoj naknadi i komunalnom doprinosu koji bi bio realan a važio za cijelo područje RH.

Siguran sam da ste kao ministrica pod velikim pritiskom raznih interesnih skupina koje inzistiraju na “industrijskoj poljoprivredi” koja ce podići proizvodnju hrane i smanjiti uvoz.

Naravno, od toga nece biti ništa a potrošiti će se mnogo novca.

Razlog je jednostavan, za takvu “industrijsku poljoprivredu” trebaju deseci tisuća hektara oranica kojih nema.

Zato se moramo okrenuti ekstenzivnoj i ekoloskoj poljoprivredi, te snažno poticati udruživanje poljoprivrednika kroz zadruge i proizvođačke organizacije u cilju čim većeg postotka prerade sirovina u krajnji proizvod.

 

S poštovanjem

Predsjednik Udruge Hrvatski krški pašnjaci Ivan Tešija

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top