ČLANAK 2. STAVAK 1

Odredba glasi:

Predmet zakupa je šumsko zemljište koje nije privedeno namjeni, određenoj šumskogospodarskim planovima.

Primjedba:

Odredba je krajnje neprihvatljiva i štetna jer je na 90% površina u šumskogospodarskim osnovama zabranjeno pašarenje.

Prijedlog:

Predlažemo da se izradi hitna revizija tih šumskogospodarskih osnova jer su neusklađene sa zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Naime, ono što je zakonom definirano kao poljoprivredno zemljište pogodno za ispašu stoke, to je zakonom o šumama i šumskogospodarskim osnovama neprihvatljivo za ispašu.
Također predlažemo da nam se, zakonom ili ovom uredbom, omogući izgradnja pristupnog puta, postavljanje ograda (fiksnih i električih pastira), izgradnja pojilišta i nadstrešnica za stoku (po zakonu o jednostavnim građevinama) na površinama koje dobijemo u zakup.
To bi nam omogućilo da kvalitetno gospodarimo površinama, bolje uvjete i tretman za životinje koje bi mogli zaštititi od najezde vukova i koje bi koristile nastrešnice da se sklone od nevremena. Sve bi to rezultiralo povećanjem proizvodnje domaćeg mesa i mlijeka.

U zakonu o poljoprivrednom zemljištu članak 3. stavak 2 stoji:

Neobraslo šumsko zemljište i zemljište obraslo početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina (makija, garig, šikare, šibljaci i drugo), a pogodno je za poljoprivrednu proizvodnju smatra se poljoprivrednim zemljištem.

Izrada revizije šumskogospodarske osnove trebala bi ići u dvije faze.
Prva faza bi obuhvaćala površine koje su upisane u ARKOD a na kojima nije moguće sklopiti ugovor o pašarenju jer su u šumskogospodarskoj osnovi gdje je trenutno zabranjeno pašarenje, kao i površine gdje su poljoprivrednici formirali farme i objekte za držanje stoke i gdje već postoji dokazana poljoprivredna djelatnost, a ne mogu ih dobiti u zakup iako ih koriste dugi niz godina niti ih mogu upisati u ARKOD zbog šumskogospodarske osnove.
Druga faza je revizija za mlade i nove poljoprivrednike koji bi krenuli uekstenzivni uzgoj stoke i to za površine koje bi oni inicirali kao zainteresirana strana ili da se izvanrednom revizijom ukinu šumskogospodarske osnove jer su skoro sve površine (osim borove šume) krških pašnjaka pogodne za pašarenje. Ekstenzivni uzgoj stoke je tradicionalan i način je življenja i opstanka ljudi na tim područjima.
Šumskogospodarske osnove bi se trebale izrađivati u skaldu sa potrebama lokalnog stanovništva i to sa ciljem razvoja poljoprivredne proizvodnje a ne njenog gašenja i opstruiranja.

 

ČLANAK 2. STAVAK 2

Odredba glasi:

Predmet zakupa ne može biti šumsko zemljište unutar područja nacionalnog parka, strogog rezervata i posebnog rezervata, koja su zaštićena prema posebnom propisu.

Primjedba:

Odredba je neprihvatljiva poljoprivrednicima.

Prijedlog:

Poljoprivrednicima koji već obavljaju poljoprivrednu djelatnost unutar nacionalnog parka treba dozvoliti nastavak poljoprivredne djelatnosti. To bi povećalo turističku ponudu (seoski turizam) a ujedno bi se ispašom stoke, košnjom ili malčiranjem održavale površine unutar nacionalnog parka.
Nacionalni parkovi bi na taj način uštedjeli sredstva koja bi trebala izdvojiti za održavanje tih površina.

 

ČLANAK 4. STAVAK 4, TOČKA 5.

Odredba glasi:

Javni šumoposjednik može dati u zakup ili u kratkoročni zakup šumsko zemljište pravnoj ili fizičkoj osobi :

  • koja nema duga s osnove korištenja šumskog zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu bez valjane pravne osnove za cjelokupno razdoblje korištenja tog zemljišta, prijašnjega protupravnog prisvajanja i drugih protupravnih radnji.

Primjedba:

Odredba je krajnje neprihvatljiva i štetna. Definirati dugovanje poljoprivrednicima koji su pozvani svojedobno od strane države da evidentiraju površine koje koriste u ARKOD sustavu, nije prihvatljivo. Poljoprivrednici su na ovu mogućnost ponuđenu od strane države evidentirali površine koje koriste u ARKOD sustav.
Ove okolnosti se ne mogu tretirati kao protupravno prisvajanje ili da su posljedica protupravnih radnji. Pri tome im je dokazano i u više navrata opetovana obavijest da će odgovarajuća nadležna državna tijela riješiti pravnu osnovu i omogućiti ugovore o zakupu.
Retroaktivno tretirati ovo stanje isključivo kao odgovornost poljoprivrednika, te kao njihovo dugovanje, je iznimno nepravedno i neprihvatljivo.
Ukoliko se to u konačnici i dogodi  onda bi mjerodavnim tijelima trebalo uzeti kao kriterije za obračun takve zakupnine prihvatljive hektare površina koji su ujedno prihvatljivi za plaćanje od strane APPRRR-a, odnosno koji su u izravnoj uvjetovanosti kao “neto” površine na koje APPRRR isplaćuje potpore, i to za godinu dana unatrag.
Obračun tih obaveza retroaktivno se također može provesti i prema važećem cjeniku “Hrvatskih Šuma” d.o.o. za plaćanje napasivanja prema broju evidentiranih grla životinja (9 kuna po grlu stoke krupnog zuba i 6 kuna po grlu stoke sitnog zuba).

Prijedlog:

Brisanje postojeće odredbe i izrada nove u smislu predočenog obrazloženja poviše.
Cijena zakupa bi trebala biti vezana sa koeficijentom prihvatljive površine na način da se od početne cijene, 200 kn po hektaru, diskontira u odnosu na koeficijent.
npr.
Ako je koeficijent 0,4 onda bi se cijena diskontirala 60% i iznosila bi 80 kn po hektaru. Ovakvim načinom bi svi poljoprivrednici došli u ravnopravan položaj glede plaćanja zakupa šumskog zemljišta.

 

ČLANAK 4. STAVAK 7

Odredba glasi:

Najveća površina šumskog zemljišta, u svrhu pašarenja, koju javni šumoposjednik može dati jednoj osobi u zakup ili kratkoročni zakup je 3,3 ha po uvjetnom grlu pri čemu se u obzir uzimaju ukupne površine zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu kao zemljišta pogodna za pašarenje.

Primjedba:

Pri davanju u zakup se uzimaju u obzir ukupne površine šumskog zemljišta i to na način da je određen omjer površine od 3,3 ha po jednom uvjetnom grlu.
Odredba je štetna i neprihvatljiva.

Naime, ukoliko poljoprivrednik temeljem ostvarenog zakupa upiše čestice zemljišta i evidentira ih u ARKOD sustav može se dogoditi da se primjenom koeficijenata prihvatljivosti za plaćanja izvrši daljnje umanjenje čak do 60% u odnosu na ukupne površine šumskog zemljišta u zakupu.
Ukoliko se to dogodi, a umanjenja kod utvrđivanja prihvatljivosti su redovita pojava, onda uslijed 40% prihvatljivih površina unesenih u ARKOD sustav poljoprivrednik ima u stvarnosti neodrživ i nepovoljan omjer prisutnih grla i površina prihvatljivih za plaćanje.

Npr.

Prema 10 uvjetnih grla koje posjeduje, poljoprivrednik može ostvariti zakup maksimalnih 3,3 ha ukupnih površina šumskog zemljišta. Ukoliko APPRRR utvrdi i primjenjuje koeficijente prihvatljivosti od 0,4 za isto zemljište onda isti poljoprivrednik na prethodno navedenih 10 uvjetnih grla , prihvatljivih za plaćanja, ima svega 13 ha zemljišta u ARKOD sustavu.
U tom slučaju na jedno uvjetno grlo ima raspoloživih svega 1,3 ha zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu za plaćanja.

Prema tome odredba je krajnje štetna i neprihvatljiva.

Prijedlog:

Predlažemo da se omjer uvjetnih grla u odnosu na površine u zakupu bude: 1 uvjetno grlo na 3,3 ha prihvatljive površine. (“Neto” površine)
tj.
Površine u zakupu dovesti u izravan omjer prema broju uvjetnih grla isključivo u odnosu na površine koje su prihvatljive za plaćanje nakon dodanih koeficijenata prihvatljivosti odnosno svih umanjenja u ARKOD sustavu. (Neto površine prihvatljive)
Ova odredba isto tako ograničava mnoge poljoprivrednike jer je premalo predviđenih ukupnih površina šumskog zemljišta koje je moguće dati u zakup prema broju uvjetnih grla (Predviđa premalene površine za korištenje).
Isto tako, to iziskuje daljnje povećanje rashoda za dohranu goveda i ostalih životinja kao i degradacija pašnjaka zbog prevelikog broja grla na malom prostoru.
Poljoprivrednici koji imaju ekološki uzgoj imaju ozbiljne posljedice i dodatne probleme zbog povećanja udjela dohrane u odnosu na realno sužene mogućnosti ekstenzivnog držanja i napasivanja.

 

ČLANAK 4. STAVAK 12

Odredba glasi:

Iznos godišnje zakupnine za kratkoročni zakup šumskog zemljišta u svrhu pašarenja jednak je dvostrukom iznosu obračunate početne zakupnine u svrhu pašarenja, utvrđen pravilnikom kojim se utvrđuje naknada za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu.

Primjedba:

Odredba je neprihvatljiva.

Prijedlog:

Predlažemo da se uvede kratkoročni zakup samo za one čestice koje nisu imovinsko-pravno riješene. Stoga predlažemo da se za njih sklope kratkoročni zakupi na dvije godine što bi bilo dovoljno da se steknu uvjeti za dugoročni zakup. Cijena za kratkoročni zakup bi trebala biti ista kao i za dugoročni zakup.

 

ČLANAK 7. STAVAK 2

Odredba glasi:

Osoba iz stavka 1. ovog članka koja nema najmanje 3,3 ha zemljišta za pašarenje po uvjetnom grlu u razdoblju od 12 mjeseci koji prethode objavi javnog poziva ima pravo prvenstva zakupa šumskog zemljišta, redoslijedom kako je navedeno.

Primjedba:

Uvjetovanje prisustva broja uvjetnih grla u periodu 12 mjeseci (unatrag) koji prethodi objavi javnog poziva je vrlo štetno i destimulirajuće prema mladim i novim poljoprivrednicima.
Ovom se odredbom tim skupinama sasvim onemogućuje bavljenje ovom vrstom poljoprivredne djelatnosti.
Npr.
Isti bi trebali uložiti u vlastiti subjekt, površine, izgraditi i prilagoditi logistiku, odnosno kapacitete, prateće objekte i vlastitim sredstvima kupiti goveda. Potom sve sami financirati najmanje jednu godinu, i tek onda ispunjavaju uvjete za javiti se na javni poziv za davanje u zakup šumskog zemljišta.

Prema tome postoje i drugi bitno svrsishodniji mehanizmi koji se mogu definirati kao odredbe za primjenu na ove situacije. I dakako, pravednije mogu regulirati ove slučajeve.

Prijedlog:

Brisanje odredbe.

 

ČLANAK 7. STAVAK 2, TOČKA 1.

Odredba glasi:

… ako najmanje tri godine do objave javnog poziva ima prebivalište/sjedište na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje javni poziv.

Primjedba:

Uvjetovanje prebivališta nije nimalo pravedan ili utemeljen razlog u odnosu prema poljoprivrednicima koji već dugi niz godina imaju dokazanu i neprekinutu poljoprivrednu djelatnost na područjima za koje se raspisuje javni poziv, ili na tim područjima imaju već izgrađene farme, objekte za smještaj, goveda i ostalu potrebnu infrastrukturu za navedenu poljoprivrednu djelatnost.
U ovim situacijama bi kriterij trebao biti “IKG”, odnosno drugi vjerodostojni način predočenja dokaza o postojanju i kontinuitetu poljoprivredne djelatnosti i napasivanja goveda na tim površinama ili dokaz o izdvojenim pogonom (usklađenje prema novom zakonu).

Ovdje je bitno istinito i neprijeporno utvrditi status ili položaj onih poljoprivrednika koji imaju farme ili objekte za smještaj goveda na području jedne jedinice lokalne samouprave a adresa prebivališta im je u drugom mjestu.
Status ovih poljoprivrednika je utoliko važan jer godinama ranije imaju dokazanu i neprekinutu poljoprivrednu djelatnost na područjima krških pašnjaka i održavaju te iste površine napasivanjem vlastitih goveda.

Prijedlog:

Izrada nove odredbe koja utvrđuje prednost čimbenika dokazane ranije poljoprivredne djelatnosti i održavanja površina te prednost ranijeg mirnog posjeda.

 

ČLANAK 7. STAVAK 2, TOČKA 3.

Odredba glasi:

… ako je na dan raspisivanja javnog poziva mlađa od 41 godinu.

Primjedba:

Odredba o dobnoj uvjetovanosti je sasvim neprihvatljiva.
Prosječna starost poljoprivrednika na krškim područjima je iznad 50 godina starosti a mladima je zbog drugih odredbi gotovo u potpunosti onemogućeno bavljenje stočarstvom što ova odredba ne mijenja na nijedan način.
Mladima se trebaju dati druge mjere i pogodnosti za dobivanje pašnjačkih površina u zakup.
Ova odredba nije utemeljena ni primjerena te predstavlja neravnopravan tretman u odnosu na druge kategorije poljoprivrednika koje imaju i ostvaruju uvjete kao i dosadašnji ili ih ispunjavaju kao novi poljoprivrednici.

Prijedlog:

Brisanje odredbe.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

WP Feedback

Dive straight into the feedback!
Login below and you can start commenting using your own user instantly

Scroll to Top