Novosti

Malo je ljudi kojima je poznato da se velik broj Primoraca u sjevernoj Dalmaciji i Hrvatskom primorju ne bavi gotovo nikako ribolovom i vinogradarstvom, nego da mu je jedino i isključivo zanimanje stočarstvo po primorskim planinama među kojima se svojom važnošću ističe Velebit, zatim Svilaja, Dinara, Biokovo. Dalmatinci i Primorci zakupljuju u rano ljeto kod

Proteklih dana ministarstvo poljoprivrede objavilo je da je izrađen nacrt nacionalne strategije za ruralni razvoj. Strategija je plaćena 2.5 milijuna eura.!!!! Jako smo zainteresirani za sadržaj iste jer nam nije jasno kako se može naručivati nacionalna strategija od Svjetske banke a ne znamo koji su nam stvarni ciljevi, potrebe i prioriteti. Mnogo se govori o

Tranzicijski učinak dosadašnjeg članstva Republike Hrvatske u Europskoj Uniji na gospodarski razvoj i stanje nije polučio željeni učinak. Osim dijeljenja suvremenih vrijednosti, političkih stečevina materijaliziranih putem općeg mira, stabilnosti i sigurnosti te proklamiranih demokratskih standarda pravne države, ipak na planu većine gospodarskih indikatora, naša zemlja zauzima nedopustivo pretposljednje mjesto u okviru EU-28. Razina BDP-a, stope

Ključni prioriteti 2019. – 2020. godine te slijedećeg proračunskog razdoblja 2021. – 2027. godine Uspješna realizacija najvažnijih ciljeva razvoja hrvatske poljoprivrede ovisi u prvom redu o dva čimbenika: o kvalitetno izrađenoj nacionalnoj strategiji razvoja poljoprivrede, koja sadrži stručno, argumentirano i vjerodostojno oblikovanje ključnih prioriteta razvoja i definiranja željenih  ciljeva, detaljno utvrđenih u suradnji s krajnjim

I. Stanje i najizraženije teškoće. Prethodna je objava detaljno prezentirala ukupni  broj domaćih životinja svih kategorija po vrstama na područjima krških pašnjaka u Republici Hrvatskoj. No,  radi daljnje elaboracije ponovno ćemo na ovom mjestu prezentirati podatke. Konvergirajući brojke registriranih domaćih životinja,  svih kategorija po vrstama ( stanje na dana 31.prosinaca 2018.), prema utvrđenoj tablici konvergencije

Republika Hrvatska je u 2011. godini imala 4 275 984 stanovnika, dok je u 2017. godini ima 4 105 493 stanovnika. Kontigent radno sposobnog stanovništva  je u značajnom padu. Samo grad Zagreb bilježi porast. Istodobno, stariji radni kontigent, ljudi iznad 55 godina, postaju najbrojnija dobna skupina na tržištu rada. U šest promatranih godina, najvitalniji dio