Ove godine u listopadu će se navršiti punih deset godina od objave nove tehnologije eksploatacije minerala mora, odnosno proizvodnje morske soli u sustavu vjetro-solane. Na državnoj i međunarodnoj manifestaciji inovacija ARCA pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i Ministarstva znanosti održanoj u Nacionalnoj i Sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu vjetro-solana je dobila Zlatnu plaketu kao najbolja inovacija u svojoj kategoriji izlažući skupa s g. Rimcem i njegovom zelenom BMW „ciglom“ na električni pogon. Vjetro-solana je 2013. i 2014. godine od HGK dobila i nagradu Izvorno hrvatsko i Zlatnu kunu. Međutim u prijavama koje su slijedile za poticanje razvoja ove tehnologije vjetro-solana nije od mjerodavnih ministarstava dobila ni kune poticaja unatoč urednim prijavama.

Vjetro-solana je već 2010. godine prikazala u svojoj eksperimentalnoj proizvodnji u Makarskoj, a i kasnije u pilot projektu istraživačke proizvodnje u Solani Ramova u Krvavici, Općina Baška Voda da je u mogućnosti povećati proizvodnju deset puta u odnosu na klasičnu proizvodnju i potpuno izmijeniti tržišne i proizvodne prilike u Republici Hrvatskoj otvarajući tisuće novih radnih mjesta u primarnoj proizvodnji.  Vjetro-solana u svojim pogonima uspješno proizvodi solni cvijet, dijamantne soli i morsko ulje te sustavom prikuplja kišnicu zbog čega se može instalirati uspješno i na otocima s manjkom komunalne vode. Sa  svojim proizvodima donosi novi standard u prehrambenoj, kemijsko farmaceutskoj industriji i turizmu zbog čega se od nje i očekivao eksponencijalni rast u proizvodnji. Znajući da Republika Hrvatska uvozi preko 90% soli za svoje potrebe s potencijalom države na moru, bilo je za očekivati da će ova tehnologija biti objeručke prihvaćena i stimulirana .  Međutim, proces razvoja ove proizvodnje se nije uspio razviti u punini svojih mogućnosti iz potpuno nerazumljivih razloga. Solana Ramova , koja je zapravo istraživačko proizvodni pilot projekt osuđena je na svoj razvoj uz odsustvo bilo kakve potpore institucija. Zanimljiv odnos službenika i političara prema ovom projektu opisao je svojedobno i pokojni Predrag Lucić u jednoj svojoj kolumni Mućak po šljemom.

http://www.novilist.hr/novilist_public/Komentari/Kolumne/Trafika-Predraga-Lucica/Mucak-pod-sljemom.

Pored toga što je od strane politike i službenika stvoren prema ovoj tehnologiji neprirodni embargo, zanimljiva je činjenica da su i vlasnici postojećih solana odbili suradnju za primjenom ove tehnologije u vlastitim pogonima. Razlog zbog čega postojeće solane nisu htjele raditi sa novom tehnologijom je možda što su iste i najveći uvoznici soli iz francuskih solana sa sjevera Afrike. Tako se primjer proizvodnje soli poklapa sa cjelovitom slikom proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Iako se po javnim glasilima uvijek govori o potrebama razvoja proizvodnje još uvijek u sustavu postoje „kočnice“ koje proizvodnji ne dopuštaju razvoj.

Ugledni zadarski arhitekt Nikola Bašić je nakon jedne prezentacije u Zadru izjavio da će vjetro-solana biti najveći projekt u Hrvatskoj nakon autoceste. Vjerujemo da je bio u pravo samo se postavlja pitanje u koje vrijeme i s kojim ljudima.

 

Ivan Šimić

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

WP Feedback

Dive straight into the feedback!
Login below and you can start commenting using your own user instantly

Scroll to Top