Krški pašnjaci su naše antropološko naslijeđe na kojima se ekstenzivnim načinom uzgajala stoka. U svrhu očuvanja i daljnjeg razvoja stočarstva na krškim pašnjacima predlažemo poduzimanje slijedećih koraka:

  1. Osnivanje Agencije za gospodarenje krškim pašnjacima u koju bi trebali biti uključeni predstavnici Ministarstva poljoprivrede, predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike, predstavnici Hrvatskih šuma, znanstvena zajednica i poljoprivrednici (primarno stočari) po uzoru na ostale zemlje članice EU, koje su stručno i kvalitetno obradile pašnjačke površine.

Obrazloženje: Zadatak Agencije bi bio očuvanje i razvoj krških područja kroz promicanje razvoja ekstenzivnog i ekološki prihvatljivog stočarstva na području hrvatskog krša. Djelatnosti bi obuhvaćale izradu strategije, praćenje i kontrolu razvoja kao i organizacije sastanaka, seminara i simpozija na kojima bi se među zainteresiranima dijelila znanja, iskustva i znanstvene spoznaje o poljoprivrednim djelatnostima na kršu. Također, Agencija bi preuzela dio savjetodavne uloge kako bi se omogućilo pokretanje poljoprivredne djelatnosti svim zainteresiranima koji trenutno ne posjeduju potrebna znanja o navedenoj djelatnosti.

  1. Predlažemo da se provede revizija šumsko-gospodarskih osnova koje treba pretvoriti u pašnjačke površine, koje i jesu u naravi. Dalmaciju najvećim dijelom obrastaju borove šume, dok su česminove i medunčeve šume tzv. otvorene šumske sastojine koje se u drugim mediteranskim zemljama članicama EU koriste za ispašu stoke (silvopastoral). Primaran cilj je revizija osnova na područjima gdje već postoji stočarska djelatnost, a predlažemo i drugu fazu koja bi uključivala reviziju područja na kojima postoji interes za pokretanjem stočarske djelatnosti.

Obrazloženje: Sjedišta mnogih gospodarstava su na područjima na kojima je trenutno na snazi zabrana pašarenja. Time je razvoj takvih gospodarstava, kao i njihovo širenje onemogućeno, dok su u realnosti ta ista područja stoljećima unatrag korištena kao pašnjaci. Promjenom osnove i davanjem u dugoročni zakup stvorio bi se okvir u kojem bi stočari mogli kvalitetnije planirati i razvijati proizvodnju.

  1. Predlažemo da se minimalna cijena dugoročnog zakupa pašnjaka postavi u korelaciju s prihvatljivom površinom na način da osnovna minimalna cijena zakupa ostane jednaka (200 kn/ha), ali da se za površine s koeficijentom prihvatljivosti manjim od 1 umanji u skladu s koeficijentom prihvatljivosti.

Obrazloženje: Uvođenje koeficijenata u cijenu zakupa dovelo bi u ravnopravan položaj zakupce krških pašnjaka na način da svaki zakupac plaća zakup samo one površine koje su zaista iskoristive i prihvatljive za plaćanje. Primjerice, ako je prihvatljivost pašnjaka 0,4 tada minimalna cijena zakupa po hektaru treba iznositi 40% osnovne cijene što u navedenom slučaju iznosi 80 kn/ha.

  1. Predlažemo da se na pašnjacima koje koristimo i dobijemo u zakup u svrhu pašarenja dopusti izgradnja privremenih objekata koji bi služili kao sklonište za životinje u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, kao i postavljanje električnog pastira.

Obrazloženje: U ekstenzivnom i ekološkom načinu uzgoja stoka najveći dio vremena provodi na otvorenom. Vremnske neprilike predstavljaju prijetnju zdravlju i dobrobiti životinja i cilj nam je izgradnjom privremenih objekata na samom pašnjaku prevenirati mogućnost štetnog utjecaja oborina, vjetra i temperature na životinje, a samim time i na proizvodnju. Površina dozvoljenog objekta ovisila bi o broju uvjetnih grla, a potrebnoj površini po UG bi se konzultirala struka. S druge strane, na krškim pašnjacima postoji objektivna mogućnost ugroze stoke od napada vuka i ostalih zvijeri stoga smatramo da je postavljanje električnog pastira opravdana metoda zaštite stoke. Električni pastir bi doprinio i boljoj kontroli stada te uspostavi planskog, pregonskog načina ispaše što u konačnici doprinosti proizvodnji kao i stanju samih pašnjaka.

  1. Predlažemo da nam se dopusti (ukoliko ne postoji) izgradnja pristupnog puta do pašnjaka koje koristimo.

Obrazloženje: Kao što je navedeno u prethodnoj točki zahtjeva, stoka u ekstenzivnom načinu uzgoja većinu vremena provodi na pašnjaku. U određenim situacijama, posebno pri ekstremno visokim ili niskim temperaturama, potrebna je dodatna opskrba stoke vodom i hranom. Ukoliko ne postoji pristupni put, onemogućeni smo stoci osigurati dovoljnu količinu vode i hrane što opet utječe na dobrobit životinja. Isto tako, na krškom području postoje utabane staze do pašnjaka u privatnom vlasništvu. Staze su zanemarivanjem zarasle i cilj nam je održavanjem tih staza osigurati lakše kretanje stoci i ljudima.

  1. Predlažemo da nam se dopusti izgradnja pojilišta za životinje.

Obrazloženje: Krški pašnjaci su pretežno suha područja s malim brojem prirodnih izvora vode. Izgradnja pojilišta bi osigurala adekvatnu opskrbu stoke vodom tijekom cijele godine, a i imala bi sekundarne pozitivne učinke jer bi omogućila vodu i ostalim životinjama kao što su ptice i sitna divljač.

  1. Predlažemo izmjenu ovisnosti broja uvjetnih grla i površine pašnjaka na način da da se postavi ovisnost uvjetnog grla s iskoristivom i prihvatljivom površinom.

Obrazloženje: Trenutni način obračuna površine (3.3 ha ukupne površine/UG) nije dobar jer dovodi u nepovoljan položaj stočare koji u zakupu imaju pašnjačke površine male iskoristivosti. Uzgoj na pašnjacima male iskoristivosti u ovakvom sustavu je zahtjevniji i daje slabije rezultate u odnosu na uzgoj na pašnjacima potpune iskoristivosti. Promjenom koju predlažemo izjednačili bi uvjete uzgoja za sve stočare.

  1. Predlažemo da uvjetna grla ne budu uvjet za traženje zemljišta u zakup već da se poljoprivrednike obveže nakon dobivanja zemljišta u zakup da u kratkom vremenskom roku (3 mjeseca) moraju kupiti stoku u skladu s dobivenom površinom.

Obrazloženje: Svjesni smo da postoji veliki broj ljudi, posebice mladih, koji se žele baviti stočarstvom na kršu. Trenutno se nalaze u nepovoljnom položaju jer uvjet za dobivanje pašnjaka u zakup je posjed stoke. Mnogi se ne usude investirati vrijeme i novac u stoku ukoliko nisu sigurni da će stoku imati gdje napasivati. Promjenom ovog uvjeta stvorio bi se okvir u kojem bi se potencijalni stočari brže i lakše odlučili na bavljenje ovom djelatnosti. 3 mjeseca je predloženi vremenski period jer smatramo da je to realno vrijeme potrebno za kreiranje poslovnog i financijskog plana kao i za nabavu stoke.

  1. Predlažemo da se prilikom dodjele zemljišta, s obzirom na uvjetna grla izuzmu površine koje su evidentirane kao livade i oranice.
  2. Predlažemo da se kao jedno uvjetno grlo tretira junica/june, ždrijebe i magare starije od 6 mjeseci, a janjići i kozlići stariji od 6 mjeseci kao i ovce i koze budu tretirani kao jedno uvjetno grlo za 6,6 janjića/kozlića.

Obrazloženje: Tretiranje mladih grla trenutnim koeficijentom za UG nije stimulativno za povećanje proizvodnje i širenje gospodarstva. Stočari trenutno nemaju isplativost širenja i obnove stada podmlatkom iz vlastitog uzgoja. Mislimo da bi tretiranje stoke starije od 6 mjeseci kao odraslih jedinki unaprijedilo razvoj stočarstva jer bi na krškom području stimulirali uzgoj stoke koja je na njemu rođena, a samim time i bolje prilagođena.

  1. Predlažemo da se za pašnjake na otocima i u Dalmaciji napravi stručna analiza produktivnosti pašnjaka.

Obrazloženje:  Mišljenja smo da su krški pašnjaci manje produktivni od onoga što sugerira postavljeni omjer 3.3 ha/UG i vidimo potrebu da se napravi stručna analiza koja bi pokazala realnu produktivnost. Mali omjer površine pašnjaka i uvjetnih grla dovodi do smanjene produktivnosti stočarske proizvodnje, a dugotrajnom uporabom i do devastacije pašnjaka.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

WP Feedback

Dive straight into the feedback!
Login below and you can start commenting using your own user instantly

Scroll to Top