Alarmantni podaci o demografskom stanju u Republici Hrvatskoj

Republika Hrvatska je u 2011. godini imala 4 275 984 stanovnika, dok je u 2017. godini ima 4 105 493 stanovnika.

Kontigent radno sposobnog stanovništva  je u značajnom padu. Samo grad Zagreb bilježi porast.

Istodobno, stariji radni kontigent, ljudi iznad 55 godina, postaju najbrojnija dobna skupina na tržištu rada. U šest promatranih godina, najvitalniji dio radno sposobnog stanovništva ( od 25-50 godina)  je napustio zemlju, čak više od 170 000 ljudi.

Procjene broja stanovnika po županijama u  2011. i 2017. godini  potvrđuju ranije navedeni zabrinjavajući trend u cjelini.  Osobito su izložene regije okrenute tradicionalno poljoprivrednom sektoru

Na području 8 hrvatskih županija,  u okviru kojih se nalaze krški pašnjaci, stanje je jednako loše.

Karlovačka županija bilježi ukupni pad stanovništva od  8%,  u šest istih  promatranih godina.

Primorsko-goranska županija ima pad od 3,5%. Ličko-senjska županija bilježi značajan pad stanovnika od 9,7 %, s 50 333 stanovnika iz  2011. godine na 45 450 stanovnika u 2017. godini.

Ublažen je trend u Zadarskoj županiji, izražen u padu od 1,4%. Negativni su trendovi i u ostalim županijama.

Međutim, već susjedna Šibensko-kninska županija bilježi pad stanovništva,  sa 108 296 stanovnika u 2011. godini na 100 695 stanovnika u  2017. godini.

Broj starijih od 65 godina intenzivno se povećava. Mladi ubrzano odlaze iz ruralnih područja Hrvatske.

Stanje upućuje na potrebu traženja ozbiljnih rješenja u gospodarskoj, ali i ukupnoj nacionalnoj strategiji razvoja poljoprivrede.

Tradicija, resursi i ostale mogućnosti ipak postoje na područjima krških pašnjaka. Poticajan i odgovoran regulatorni okvir može biti od presudnog značenja za razvoj i održivost ovih regija naše zemlje.

Ova se nužnost i obveza djelovanja ne smiju ignorirati ili odgađati. Nastupit će brojne negativne i nepopravljive posljedice ukoliko se propusti ozbiljno reagirati. Održivost, organizacijska i opća funkcionalnost brojnih ruralnih područja je pod izravnim prijetnjama. Napuštenost i pražnjenje ovih prostora stvara još neke dodatne ugroze.