I.

Stanje i najizraženije teškoće.

Prethodna je objava detaljno prezentirala ukupni  broj domaćih životinja svih kategorija po vrstama na područjima krških pašnjaka u Republici Hrvatskoj.

No,  radi daljnje elaboracije ponovno ćemo na ovom mjestu prezentirati podatke.

Konvergirajući brojke registriranih domaćih životinja,  svih kategorija po vrstama ( stanje na dana 31.prosinaca 2018.), prema utvrđenoj tablici konvergencije za uvjetna grla, dolazimo do brojke od 125 671 uvjetnih grla za napasivanje i održavanje površina krških pašnjaka u 8 promatranih županija u kojima se nalaze krški pašnjaci.

Na površinama krških pašnjaka nalazi se 56 853 goveda u sklopu 6 542 službeno evidentirana poljoprivredna gospodarstva.

Na istim površinama nalaze  se još slijedeće domaće životinje: 5 730 konja, 2 743 magarca, 29 177 svinja, 52 497 koza i 388 867 ovaca.

U sektoru stočarstva,  u odnosu na prisutni broj goveda, nedostaje čak 115 000 hektara površina krških pašnjaka u arkod sustavu. Konvergirajući ostale brojke drugih domaćih životinja svih kategorija i vrsta, stanje nedostajanja površina krških pašnjaka u arkod je još više poražavajuće.

U odnosu na ukupni arkod ( elektronički sustav evidencije poljoprivrednih površina) od 1,168 milijuna hektara, ukupne površine krških pašnjaka u okviru istog  sustava,  zastupljene su sa svega 72 446 hektara površina, odnosno 6,24 %.

Kako se radi o površini krškog reljefa koja čini 44% teritorija naše zemlje, jasno je da prethodne statistike pokazuju poražavajuće stanje.

Demagoško insinuiranje i ciljano defamiranje upereno protiv  poljoprivredne djelatnosti na područjima krških pašnjaka je krajnje nedopustivo i većini poljoprivrednika stvara ozbiljne teškoće uključujući i izravne egzistencijalne ugroze.

Krški reljef i u njegovu sklopu krški pašnjaci predstavljaju 44% cijelog teritorija Republike Hrvatske i svako nastojanje da se na ovim područjima otežavaju i pogoršaju uvjeti za poljoprivrednu djelatnost, jest krajnje neprihvatljiv način ponašanja koji u konačnici ima ozbiljne posljedice za nacionalnu poljoprivredu i gospodarstvo u cjelini.

Ogroman nedostatak poljoprivrednih površina u arkod sustav je izraziti problem.  Daljnje mogućnosti pristupa poljoprivrednom zemljištu i upis novih čestica u arkod sustav,  su dodatno pogoršani.

Ovo se stanje osobito otežalo i učinilo dodatno pogoršanim  nakon donošenja dva podzakonska akta sredinom ove godine i to; “Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta” (NN 54/2019 ) i “Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske” (NN 55/2019 ).

II.

Nedostatak površina krških pašnjaka u arkod sustavu je ozbiljan problem, jer mnogi poljoprivrednici nemaju mogućnost ostvariti potporu kao važan  dodatak dohotku.

Bez ovih učinaka njihova poljoprivredna djelatnost proživljava dramatične teškoće i svodi se na neizvjesnu borbu za temeljno opstojanje.

III.

Slijedom neodgovarajućih propisa, terenske kontrole radi utvrđivanja provođenja poljoprivredne djelatnosti i minimalnih održavanja na površinama krških pašnjaka, izazivaju dodatne i izvanredno teške situacije.

Proizvoljno djelovanje, neupućenost kontrolnih čimbenika  (  i uključenih tijela ),  u stvarnu narav poljoprivredne djelatnosti odnosno specifičnosti  napasivanja na površinama krških pašnjaka, rezultira neshvatljivo teškim sankcijama koje imaju razoran ili uništavajući karakter po poljoprivredne subjekte.

IV.

Retrogradno sankcioniranje ili retroaktivna primjena tekućih propisa na poljoprivredne subjekte je sasvim zabrinjavajuća i prilično raširena pojava. Osobito je neprihvatljivo retroaktivno primjenjivati propise koji po poljoprivredne subjekte imaju teži ili nepovoljniji učinak u odnosu na regulatorni okvir koji je bio važeći u datom vremenu.

Odluke o kontroli, utvrđenim nesukladnostima i povratu sredstava trebaju sadržavati mogućnost  preispitivanja odnosno revizije pred nadležnim tijekom višeg stupnja u okviru APPRRR ili MPS.

V.

Uvjeti upisa i interpretacija sadržaja, odnosno prihvatljivih sastojaka krških pašnjaka kao poljoprivrednog zemljišta, su  također veliki problem.  Navedeni tekući propisi preciznije podzakonski akt  –  Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta  ( NN 54/2019 ) sadrži odredbe koje nimalo ne odražavaju stvarno stanje na površinama krških pašnjaka, a nerijetko su i u suprotnosti sa stanjem na terenu.

VI.

Trenutni propisani broj uvjetnih grla za napasivanje odnosno održavanje površina krških pašnjaka je pogrešan i kao takav neutemeljen. Odredbe o mogućoj  dostupnosti zemljišta krških pašnjaka koje su izravno uvjetovale određeni broj uvjetnih grla i količinu  površina koje je moguće ostvariti, nisu produkt terenskih ispitivanja i uvažavanja stvarnosti odnosno posebnosti obilježja krških pašnjaka.

VII.

Upisivanje čestica poljoprivrednih površina i u tom dijelu i površina krških pašnjaka, na koje su poljoprivrednici svojedobno pozvani od strane državnih tijela, nije korektno tretirati kao protupravno prisvajanje. To ne odgovara činjenicama. Slijedom istog problema, potpuno  je neprihvatljivo teret rješavanja vlasničko-pravne i posjedovne dokumentacije sasvim staviti u obvezu poljoprivrednika.

Poljoprivrednici su na ponuđenu mogućnost,  iniciranu od strane države, odgovorili upisom poljoprivrednih površina koje koriste, u arkod sustav. Istodobno, država je tada deklarirala svojom obvezom,  poljoprivrednicima omogućiti i dostaviti ugovore za iste,  ranije upisane poljoprivredne površine.

Rok do 31. prosinca 2019. godine, u kojem korisnici površina poljoprivrednog zemljišta trebaju dostaviti vlasničku i posjedovnu dokumentaciju, a koji je definiran u važećem Pravilniku o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, je neshvatljivo pogrešan i apsolutno neodrživ.

Da bi stvar mogla biti i još gora, isti rok za posljedicu ima brisanje istih poljoprivrednih površina iz arkod sustava.

Ova je odredba vrlo opasna, jer može prouzročiti ozbiljne tenzije, socijalne ugroze i široke egzistencijalne probleme.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *