Dana 11. srpnja ove godine, u dijelu emisije “Dobro jutro Hrvatska” na HTV1, na temu položaja i uvjeta djelovanja poljoprivrednika na područjima krških pašnjaka gostovali su pomoćnik ministra poljoprivrede g. Krešimir Ivančić i g. Mladen Kušeković, privatni poduzetnik, vlasnik farme goveda u blizini Udbine.

Složena i vrlo značajna tematika u okviru ponuđenog vremena nije, niti je mogla, polučiti detaljnu elaboraciju i konkretnije analize  važnijih aspekata odnosno ključnih posljedica.

Međutim, indikativno je u kojoj mjeri postoji nepromišljenost odnosno začudna stigmatizacija fenomena krških pašnjaka kod dijela pojedinaca u važnim  državnim institucijama.

Ovom prigodim se slično manifestiralo u sklopu spomenute emisije.

Neutemeljeni i paušalni navodi koje je izrekao g. Ivančić, na žalost, to prilično ilustriraju.

Međutim, stanje stvari je sasvim drukčije.

Elektronička evidencija svih parcela krških pašnjaka u arkod sustavu jest približno 72 446 hektara. U odnosu na ukupno evidentirane parcele poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj, parcele krških pašnjaka su zastupljene svega oko 6,24 %.

Važno je istaknuti da se površine krških pašnjaka nalaze na područjima 8 hrvatskih županija, i da krški reljef odnosno promatrane površine istih županija, zauzimaju  čak 44%  teritorija naše zemlje.

Tendenciozna tvrdnja g. Ivančića o enormnom porastu upisa parcela poljoprivrednog zemljišta

( krških pašnjaka) i to isključivo radi stjecanja potpora je krajnje nekorektna prema poljoprivrednicima. Isto tako, sasvim je pogrešna i zlonamjerna tvrdnja o nepostojanju goveda i drugih vrsta domaćih životinja na površinama krških pašnjaka odnosno o zanemarivom rastu njihova broja.

Na površinama krških pašnjaka nalazi se 56 853 goveda u sklopu 6 542 službeno evidentirana poljoprivredna gospodarstva. Samo u odnosu na ove brojke goveda ( bez ostalih vrsta  domaćih životinja ),  poljoprivrednim subjektima na područjima krških pašnjaku nedostaje čak 115 000 hektara evidentiranih površina parcela krških pašnjaka u arkod sustav.

Na istim površinama nalaze se još slijedeće domaće životinje; 5 730 konja, 2 743 magarca, 29 177 svinja, 388 863 ovaca i  52 497 koza.

Konvergirajući prethodne  brojke registriranih domaćih životinja kao utvrđena uvjetna grla za napasivanje površina krških pašnjaka, stanje je slijedeće; na površinama 8 promatranih županija prisutno je domaćih životinja  izraženo u broju uvjetnih grla – 125 671.

Provjerljivi dokazi nalaze se na dostupnim službenim evidencijama resornog ministarstva i odnose se na  službeni prikaz brojnog stanja domaćih životinja svih kategorija po vrstama na dan 31.12.2018. godine.

Predočeni podaci izravno upućuju na zabrinjavajući zaključak. Usporedimo li arkod sustav u cjelini za sve poljoprivredne površine u Republici Hrvatskoj, onda je prilično poražavajuće koliko je premalo poljoprivrednih površina evidentirano u arkod sustav, u odnosu na ukupno poljoprivredno zemljište u našoj zemlji. Ukoliko je riječ o 2,7 milijuna hektara  ili čak realnije 3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, u arkod sustavu evidentirano je svega  oko 1,168 milijuna hektara.

Krški pašnjaci trpe još negativniji omjer. U nekim županijama nedostaje uspostavljen arkod sustav i to u tolikoj mjeri da je to sasvim destimulirajuće prema poljoprivrednicima.

Prema prisutnom broju domaćih životinja ili izraženo nakon konvergiranja u uvjetna grla, neke županije imaju tek  18% – 23%  evidentiranih ( prisutnih i potrebnih ) poljoprivrednih parcela u arkod sustav.

Porast broja goveda i svih ostalih vrsta domaćih životinja na površinama krških pašnjaka je evidentan. Pojedinci koji potiču ili neodgovorno raspiruju demagošku tezu da “južno od Karlovca nema poljoprivrede”, rukovode se osobito niskim pobudama i obmanjuju javnost na krajnje neodgovoran način.

 

Na taj način nedopustivo konfrontiraju dijelove odnosno skupine poljoprivrednika u Hrvatskoj  te ciljano rade na otežavanju uvjeta ili propadanju onih dijelova zemlje koje ne poznaju ili ne žele imati uvid u njihovo stvarno stanje stvari.

Određeni dijelovi stručne i opće javnosti smatraju da su to izravne posljedice klijentelističke sprege koja za cilj ima isključivi razvoj pojedinih regija na štetu planski, pretpostavljenog propadanja ili nestajanja drugih.

Fenomen krških pašnjaka nije stvar prijepora, niti je potrebno mistificirati odnosno hiniti tzv. kontroverze u ovom pitanju.

Republika Hrvatska treba pojačati regulatornu zaštitu i pravilno usmjeriti pozornost na ovo pitanje. Radi se o poljoprivredi na 44% teritorija naše zemlje. To nije pitanje za podcijeniti. Naprotiv, nužno je prepoznati sve objekte teškoće i složena nastojanja ljudi koji rade ovaj vrlo zahtijevan posao.

Krajnje je vrijeme za ozbiljan pristup ovom pitanju. EU je prepoznala i posebno determinirala fenomen krškog pašnjaka, osobito ciljajući na važnosti održavanja specifičnih regija krša, zaštitu bioraznolikosti, staništa, itd.

Napasivanje ovih prostora govedima i drugim životinjama je osobito poželjno i predstavlja najoptimalniji način održavanja površina krških pašnjaka. Vrhunska kvaliteta hrane uzgojene na ovaj način predstavlja dodatno posebnu i  veliku vrijednost. Ostali sinergijski učinci za društvo i lokalne zajednice, njihovo održanje i jačanje kapaciteta, …  imaju posebnu važnost.

Osim izjednačavanja uvjeta i nastojanja za njihovim stalnim poboljšanjima, promišljene i  vizionarske poljoprivredne politike pojedinih država članica EU-a idu za dodatnim ili dopunskim nacionalnim potporama kako bi vlastite poljoprivrednike doveli u bolji položaj. Naime, ovdje se planiraju posebne potpore za “prijateljsko poslovanje” glede klimatskih uvjeta, održanje tradicije i zaštitu kvalitete, čuvanje  posebnih uvjeta u prostoru i sl.

Nepostojanje vizije se prečesto efektno prikriva demagoškim upozorenjima na tzv. opasne devijacije. Ovo je sasvim  drukčije pitanje. Potrebno je biti dobronamjeran i lako je shvatiti da se radi o osobito složenom i vrlo zahtijevnom poslu, doslovno bez ijednog dana predaha tijekom cijele godine.

Poljoprivrednici koji ovo rade zaista zaslužuju ozbiljnu podršku i potpore države. Njihovi posebni uvjeti, permanentna zaokupljenost, stalna briga i angažiranje te neprestalno ispunjavanje složenih zahtjeva i odgovori na nepoznanice, čine ovaj posao takvim da zaslužuje poštovanje i stimulativan regulatorni okvir.

Promatranje tijeka stvari na terenu daje najbolji uvid.  Neposredni terenski rad  će dati najbolja saznanja o složenosti i važnosti svih vrsta obveza te će iskorijeniti predrasude.kod određenih.

Područja krških pašnjaka su zbog svoje posebnosti, važnosti i mogućnosti, važan prioritet u strategiji razvoja poljoprivrede i turizma u cjelini.

 

 

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *