KLJUČNI PRIORITETI I NAJVAŽNIJI PROBLEMI AKTUALNOG STANJA U HRVATSKOJ POLJOPRIVREDI NA PODRUČJIMA KRŠKIH PAŠNJAKA – II dio

Ključni prioriteti 2019. – 2020. godine te slijedećeg proračunskog razdoblja 2021. – 2027. godine
Uspješna realizacija najvažnijih ciljeva razvoja hrvatske poljoprivrede ovisi u prvom redu o dva čimbenika:

1. o kvalitetno izrađenoj nacionalnoj strategiji razvoja poljoprivrede, koja sadrži stručno, argumentirano i vjerodostojno oblikovanje ključnih prioriteta razvoja i definiranja željenih  ciljeva, detaljno utvrđenih u suradnji s krajnjim korisnicima
2. o efikasnoj implementaciji odnosno uspješno provedenom procesu pregovaranja i usuglašavanja strategije prema nadležnim tijelima EU-a.

Ovaj složen i zahtijevan  proces  treba ispraviti odnosno otkloniti ozbiljne teškoće u mnogim sektorima poljoprivrede u Hrvatskoj i zaustaviti klizanje općeg stanja u daljnje nazadovanje i u konačnici, srljanje u neminovnu propast.

Pothvat nužno implicira interdisciplinaru uključenost znanstvene zajednice, strukovnih i interesnih udruženja u poljoprivredi, udruga poljoprivrednika i najvažnijih institucija države.

Medutim, usporedno s navedenim procesom, prijeko je potrebno izvršiti hitne intervencije u postojeći regulatorni sustav kako bi se otklonile prijeteće teškoće i moguće negativne posljedice za poljoprivrednike u okviru proizvodnih godina 2019. i 2020.

I.

Ključni prioriteti za razdoblje 2019. – 2020. godine

1. Hitna izmjena i dopuna “Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta” ( NN 54 /2019 )  i  “Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske”  ( NN 55/2019 ).
2. Izmjenom i dopunom istih podzakonskih akata ključno je neodložno ukloniti postojeće prijetnje te omogućiti odgovarajući regulatorni okvir za poljoprivrednike u razdoblje ove i slijedeće  proizvodne godine, kojom završava financijsko razdoblje 2014.-2020. godine.
3. Izmjene i dopune “Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta” trebaju ukloniti neprihvatljivu odredbu koja sadrži utvrđeni rok do 31. prosinca 2019. godine,  u kojem je propisana obveza poljoprivrednicima koji koriste poljoprivredne površine i iste imaju ucrtane u arkod sustav,  da moraju dostaviti vlasničku i posjedovnu dokumentaciju za iste površine,  ili će biti sankcionirani brisanjem istih površina iz arkod sustava. Sporna odredba treba biti uklonjena.
4. Izmjene i dopune odredbe istog akta trebaju ukloniti pogrešno poimanje obilježja i sastojina na krškim  pašnjacima. Obilježja i sastojine koja su prirodni dijelovi krških pašnjaka, zbog pogrešnog normiranja nisu mogući biti tretiranim kao dijelovi krških pašnjaka odnosno kao površine koje se mogu upisati u arkod sustav kao poljoprivredne površine
5. Uredba o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske  zahtijeva temeljite izmjene i dopune.  Površine šumskog zemljišta koje se mogu dati u zakup su premale u odnosu na utvrđeni broj uvjetnih grla. Ostali uvjeti za provedbu iste uredbe su štetni i neprihvatljivi.
6. Izmjene i dopune trebaju obuhvatiti Pravilnik o provedbi programa izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2019. godinu. Ovdje je nužno propisati odgovarajuće postupanje kontrola APPRRR-a na svim razinama. Osobito je važno utvrditi razdoblje i načine postupanja BTP.
   Terenske kontrole trebaju očitovati na vjerodostojan način sveobuhvatno stanje kontroliranih površina. Rokovi za provođenje pojedinih aktivnosti održavanja površina, sadržani u važećem Pravilniku nisu sukladni stvarnom stanju i sezonskim utjecajima na vegetacijske cikluse na krškim pašnjacima.
7. Pravilnik o provedbi programa izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2019. godinu zahtijeva dodatne izmjene. Broj uvjetnih grla za napasivanje površina krških pašnjaka nije utvrđen na odgovarajući način. Tablica konvergencija uvjetnih grla također zahtijeva nužne izmjene, jer postojeća nije temeljena na analizi egzaktnih iskustava i promatranju stvarnog stanja.
8. Regulatorna tijela trebaju omogućiti stalnu suradnju i detaljnu uključenost poljoprivrednika i njihovih udruga u procese pripremanja propisa koji reguliraju pojedine sektore u poljoprivredi.
9. Odluke APPRRR o povratku financijskih sredstava ili o retroaktivnoj primjeni propisa, trebaju sadržavati mogućnosti dodatnog preispitivanja ili revizije pred nadležnim tijelima u okviru APPRRR ili MPS.
10. Omogućiti zadržavanje stečenih prava te visine potpora odnosno sredstava za plaćanje pojedinih mjera za tekuću i slijedeću proizvodnu godinu, kojom završava postojeće financijsko razdoblje.

II.

Ključni prioriteti proračunskog razdoblja 2021. – 2027. godin

1. Povećanje financijskog okvira za izravna plaćanja i financiranje mjera ruralnog razvoja za  Republiiku Hrvatsku  za proračunsko razdoblje 2021. 2027. godine.
2. Prethodni je prioritet u izravnoj uvjetovanosti s nužnošću omogućavanja povećanja upisa novih čestica poljoprivrednih površina u arkod sustav. Nove čestice zemljišta u arkod sustavu APPRRR trebaju proporcionalno uvećati financijski okvir iz EU fondova – Europski fond za jamstva u poljoprivredi – EAGF  i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj – EAFRD.
3. Nužno je reformirati  ZPP u smislu realizacije prethodno navedenih ciljeva i omogućavanja postizanja najvažnijih razvojnih ciljeva  hrvatske poljoprivrede.
4. Reforma ZPP za razdoblje 2021. – 2027. godine treba korigirati bitne strateške nedostatke iz prethodnog razdoblja, u kojem su sasvim  nedovoljno referirane ukupne poljoprivrede površine na koje je trebalo ostvarivati prava na potpore. Naime, od oko 3 milijuna hektara poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj, predočeno je tijelima EU-a oko 1,1 milijuna hektara na koje se odnose potpore u dosadašnjem razdoblju.
   Republika Hrvatska treba pojačati politički utjecaj i pregovarački potencijal ( osobito u razdoblju predsjedanja Europskom Unijom od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine ) i pokušati iznaći model za prevladavanje ključnog strateškog nedostatka vlastite poljoprivredne politike u dosadašnjem razdoblju.
5. RH osobito treba voditi računa da se ne dogodi umanjenja dosadašnjih stečevina odnosno visina plaćanja iz oba fonda kojima se financira ZPP.
6. Površine krških pašnjaka u Republici Hrvatskoj trebaju zaseban pravni status te posebnu regulatornu zaštitu  odnosno izdvajanje iz normativnog okvira za ostale  trajne  travnjake.
   Nužno je razmotriti mogućnosti da se osigura upis novih  površina krških pašnjaka u većem opsegu i da to bude podloga za ostvarivanje dodatnih izravnih plaćanja i sredstava za mjere ruralnog razvoja.
7. Posebna pravna zaštita i status krških pašnjaka u izravnoj je svezi s njihovih tretiranjem u drugim članicama EU-a, jer krški pašnjaci predstavljaju specifične krajobrazne cjeline i posebna područja na kojima se održavanjem postižu važni ciljevi npr.  zaštite biodiverziteta, zaštite prirodnih staništa, zaštite podzemnih tijekova voda, zaštite endema, protupožarne zaštite,  …. .  Upravo ih ovo izdvaja u odnosu na ostale poljoprivredne površine.
8. Pojedine države članice Europske Unije predviđaju posebne nacionalne potpore u poljoprivredi. Riječ je o dopunskim potporama za poljoprivrednike koje posebno stimuliraju pozitivno djelovanje povezano se klimom, očuvanjem tradicije, zaštitom posebnih vrsta, zaštitom kvalitete i sl. Na ovaj način vrlo osviještene i odgovorne poljoprivredne politike pojedinih država članica EU-a pokušavaju u još povoljniji položaj dovesti vlastite poljoprivrednike.
9. Odgovarajuće institucije i dužnosnici Republike Hrvatske trebaju razmotriti načine kako bi onemogućili moguće smanjenje potpora za našu poljoprivredu. Osim mogućih negativnih utjecaja faktora BREXIT, važno je spriječiti i ostale čimbenike koji bi mogli polučiti negativne posljedice.
10. Od značajne je važnosti osigurati punu razinu prava te jednako kvalitetan položaj poljoprivrednika naše zemlje u odnosu na poljoprivrednike u drugim članicama EU-a.
11. Faktor krških pašnjaka treba biti visoko utvrđeni prioritet u okviru nacionalne strategije poljoprivrede.  Riječ je značajnom prostoru koji je položen u okviru krškog reljefa koji obuhvaća 44% teritorija naše zemlje.
    Na ovim prostorima postoje uvjeti i ozbiljna tradicija poljoprivredne djelatnosti. Mogućnosti i dodatni važni pozitivni učinci za nacionalno gospodarstvo, lokalne zajednice, očuvanje prostora, ekološku komponentu, turizam i proizvodnju zdrave hrane,  su posebna vrijednost.
12. Interesno povezivanje, dopunske mjere, brandiranje vrhunskih nacionalnih proizvoda i organizirana povezanost s turističkim sektorom, predstavljaju dodatni resurs i važnu mogićnost za postizanje bitno većih rezultata u našoj poljoprivredi.