ZAŠTO I KAKO JE AGENCIJA ZA PLAĆANJE U POLJOPRIVREDI RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU NASRNULA NA POLJOPRIVREDNIKE KRAŠKIH PODRUČJA

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju prepoznata je uloga i važnost Krških područja naše zemlje. Ta su područja potpuno zanemarena zadnjih 70-tak godina i izvan su bilo kojeg sustava gospodarenja. „Hrvatske šume“ kao javno poduzeće najvećim dijelom su preuzela upravljanje tim područjem, ali kako kraška područja nemaju značajniji prirast drvne biomase, gospodarska aktivnost „Hrvatskih šuma“ većinom je usmjerena na kontinentalne šume, što je u nekom smislu i shvatljivo, ako razmišljamo samo s gospodarske točke gledišta.

Sada se postavlja pitanje – ako područja Krša nemaju značajniju proizvodnju drvne biomase, na koji je način najoptimalnije, najracionalnije i najekonomičnije gospodariti Kraškim područjem RH, posebno ako se uzme u obzir da je tako gusta i neprohodna vegetacija stalna prijetnja od nekontroliranih šumskih požara tijekom ljetnih mjeseci, i kada je država u stalnoj panici, hoće li, i gdje će izbiti neki požar, koji bi nam mogao poremetiti turističku sezonu i kako će ružno izgledati okolni krajobraz nakon što ga pohara požar.

I druge mediteranske zemlje suočene su s istim problemom jer njihova mediteranska područja, kao i naša  obrasta sličan tip vegetacije. Ispaša stoke na kraškim pašnjacima, u otvorenim listopadnim i vazdazelenim šumama, šikarama, dračicima, makiji i bušicima ili garizima predstavlja s ekološkog i gospodarskog gledišta jedini i najispravniji način gospodarenja tim površinama. Nažalost, neimaština,  političke i socioekonomske prilike natjerale su hrvatskog čovjeka da je masovno naputio ta područja, tako da je broj stoke u području Krša smanjen za 10 – 15 puta od 50-tih godina prošlog stoljeća.

Danas kada Europska komisija na temelju stečenih znanja i iskustava iz drugih mediteranskih zemalja, članica EU preporuča razvoj stočarstva na našim Kraškim područjima, kada su se odredila određena poticajna sredstva i kada se pojavila značajna populacija mlađih poljoprivrednih proizvođača zainteresiranih za držanje stoke i razvoj stočarstva i kada je sve to u samim počecima, na putu razvoja stočarstva, koji je tradicionalna gospodarska grana opstanka i života našeg čovjeka na Kršu, ispriječila se je APPRRR, koja je nažalost još uvijek pod utjecajem nekih bivših dužnosnika.  Tako, „da čovjek ne povjeruje“ državna Agencija (Apprrr) samovoljno i bez ikakve kontrole mijenja vlastite odluke od 2015. god., smanjuje koeficijente prihvatljivosti koji je sama dodijelila, i to u trećoj i četvrtoj obračunskoj godini. Nadalje se zahtijeva od poljoprivrednika da povrate sredstava od 2015. godine do danas, dakle za sve te godine. Da je situacija dovedena do apsurda i neizdržljive situacije, jasno ukazuju umanjene površine krških pašnjaka koje se množe s koeficijentom 1,5 kako bi se poljoprivrednicima dodatno smanjila poticajna sredstva, što drugim riječima znači da  ako Apprrr samovoljno smanjio pašnjak za 1 ha, onda traže povrat za 1,5 ha prihvatljivih površina. Ovo je tako bezobziran nasrtaj na „malog čovjeka“ koji živi od rada svojih ruku, hraneći svoju stoku, nastojeći živjeti i opstati  na ljutom kršu.

Ovdje Udruga „Hrvatskih krških pašnjaka“ postavlja pitanje Apprrr-u, koliko su zahtjeva za povrat sredstava poslali „uzgajivačima stoke“ koji su upisali tisuće i tisuće hektara kraških pašnjaka, a nisu imali ili su imali minoran/neadekvatan broj stoke prema upisanim pašnjačkim površinama. Jesu li to možda „poslovni partneri“ bivšeg ministra Tolušića, koji još uvijek, gotovo na dnevnoj bazi obilazi urede Apprrr-a.

Jedino u Hrvatskoj od cijele EU, nije dozvoljena žalba na naloge za povrat sredstava. Krše nam se ustavom zajamčena prava. Provodeći kontrole na ovakav način, Apprrr debelo krši uredbe EU 640/2014 i 809/2014. Ljudi su očajni, ostaju bez pašnjaka, bez potpora, ugrožena im je gola egzistencija. Mnogi će prodati stoku kako bi platili dugovanja koje je nametnula Apprrr. Potpuno je neshvatljivo da je Apprrr koja bi trebala biti servis poljoprivrednicima, postaje jedna od represivnijih aparata sudjelujući u uništavanju i tako krhkog i nerazvijenog stočarstva na Kršu, dovodeći u pitanje opstanak i egzistenciju ljudi na tim prostorima.Tražimo da Ministarstvo poljoprivrede RH da reagira na ovako ponašanje Apprrr-a, da stornira naloge za povrat sredstava i sporna “potraživanja”, te da se provede revizija svih isplata koja su dodijeljena korisnicima kraških pašnjaka, da se urede Pravilnici i Uredbe kako bi se na jedan pravilan i sustavan način osigurala isplata poticaja poljoprivrednicima, što bi omogućilo razvoj stočarstva, dostojanstven život  i opstanak ljudi na području Krša.

Ukratko ćemo navesti apsurdnu situaciju u našoj zemlji. Kraški reljef zauzima oko 44% teritorija Republike Hrvatske, a kraški pašnjaci su zastupljeni u Arkod sustavu sa samo 6% ili 72 400 ha od ukupnih preko 1,3 miliona ha.  Potpuno je neshvatljivo kako je financijska omotnica slabo ispregovarana s Europskom komisijom. Naime, omotnica je dogovorena na 3.3 milijarde kuna bez mogućnošću povećanja. Porazna je činjenica što smo samo 1/3 poljoprivrednog zemljišta prijavili Europskoj komisiji za izravna plaćanja. Hrvatska ukupno ima preko 3,5 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a Europskoj komisiji smo prijavili svega oko 900 tisuća ha. Dakle, manje od 1/3. Pitamo se: (1) zar Vladi Republike Hrvatske nije cilj pokretanje poljoprivrednih djelatnosti kroz ruralni i regionalni razvoj?!? (2) Zar nitko ne uviđa potrebu za upisom novih znatno većih površina u Arkod sustav i prijavu tih površina Europskoj komisiji. Osim toga,  pregovarači s Europskom komisijom su svrstali kraške pašnjake u kategoriju trajnih (kontinentalnih ) travnjaka, što je potpuno neprihvatljivo, jer se radi o potpuno drugom ekološkom i klimatskom području, ali i potpuno drugoj kategoriji zemljišta. Naime, kraški pašnjaci se samo napasuju, ne mogu se kao travnjaci obrađivati i kositi, niti se na kraškim pašnjacima mogu primjenjivati određene agrotehničke mjere, nego se njima gospodari na ekološkim principima. Dakle, kraški pašnjaci spadaju u posebnu  kategoriju za izravna, tim više jer se rasprostiru na Kraškom reljefu koji zauzima 44% teritorija Republike Hrvatske.

Stoga je cilj naše udruge „Hrvatski kraški pašnjaci“ ostvariti stvarni potencijal i mogućnosti Kraškog područja Republike Hrvatske za proizvodnjom ekološki zdrave hrane, uzgojene na prirodan i ekološki prihvatljiv način. Stočarstvo na Kršu, obroncima Dinarida i kraškim poljima je način življenja i tradicija. U Dalmaciji je nekada bilo 2 milijuna ovaca a sada u svih 8 županija koja obuhvaćaju područje Krša ima svega 388 000 ovaca. Cilj nam je da kvalitetnim projektima kroz razvoj stočarstva na našem Kršu oživimo zapuštena sela Dalmatinske Zagore, Like, središnjeg dijela Istre, Kvarnerskog primorja i jadranskih otoka. Prema tome, posebno je važno da Europskoj Komisiji prijavimo značajno veće površine za izravna plaćanja i da se pri izradi „Strategije razvoja poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske 2020“ kraški pašnjaci uvrste u posebnu kategoriju za izravna plaćanja i kao takve prikažemo Europskoj komisiji. Sve bi to omogućilo razvoj poljoprivrednih djelatnosti na našem Krškom području, stvorio se brend „zdrave hrane“ proizvedene na ekološki prihvatljiv način, što je odvajkada i tradicija tih prostora.