U SAD-u postoji Biro za upravljanje zemljišnim potencijalima (The Bureau of Land Management (BLM)) unutar Ministarstva poljoprivrede (Department of Agriculture) koji je odgovoran za upravljanje javnim zemljištima. Misija BLM-a je „održati zdravim prirodni okoliš, bioraznolikost i produktivnost javnih površina za upotrebu i uživanje sadašnjih i budućih generacija.“ Danas rančeri/farmeri posjeduju gotovo 18.000 dozvola za ispašu stoke i oko 155 milijuna hektara javnih površina. Prema uzoru na razvijene i uređene zemlje svijeta, Republika Hrvatska (Ministarstvo poljoprivrede) trebalo bi ustrojiti „Biro za upravljanje zemljišnim potencijalima u području Krša“ u kojem bi bili uključeni stručnjaci agronomske, šumarske, stočarske i prirodoslovne struke. Nažalost, kod nas je u ovom segmentu upravljanja javnim zemljištem vlada potpuni kaos i nesređena situacija. Naime, Hrvatska kao vlasnik javnog zemljišta ,najvećim dijelom to je zemljište prepušteno na upravljanje „Hrvatskim šumama“ i stoga u tom segmentu vlada nelojalna konkurencija, gdje su druge struke kao primjerice agronomska, stočarska, pa i prirodoslovna (ekološka) u potpuno podređenom položaju. U ovakvim okolnostima uopće nije moguće razvijati suvremenu stočarsku proizvodnju na kraškim pašnjacima, u prvom redu zbog toga jer stočari u koncesije dobivaju najlošije i najmanje produktivne zemljišne površine na kojima uopće nije moguće organizirati uspješnu i ekonomičnu stočarsku proizvodnju. Nadalje, u našim krškim područjima šumska sastojine su razvijene u obliku otvorenih vazdazelenih česminovih šuma (Quercus ilex) ili listopadnih medunčevo-bjelograbovih šuma (ass. Querco Carpinetum orientalis) u kojima se razvija prizemni sloj raslinja koji se je odvajkada koristio za ispašu stoke. Međutim, šumarski lobi i konzervativni šumarski krugovi nikako ne pristaju, niti podržavaju ispašu u takvim otvorenim šumarskim sastojinama. Međutim, ispaša stoke u šumskim i pašnjačko-šumskim sastojinama (otvorene primorske šume, makija, bušici ili garizi, dračici i šibljaci) može biti od višestruke koristi, što se posebno očituje u preventivnoj zaštiti od požara koji se tijekom ljetnih mjeseci nezaustavljivo šire u tako gustoj i nepristupačnoj šumskoj
vegetaciji. Usporedimo, kakva praksa vlada u drugim razvijenim mediteranskim zemljama, uključujući SAD i Australiju. Ako želimo racionalno i opstojno upravljati javnim zemljištem trebalo osnovati „Biro za upravljanje zemljišnim resursima u području Krša“ Republike Hrvatske, u okviru kojeg bi trebale surađivati agronomska, šumarska, stočarska i prirodoslovna (ekološka) struka, a sve s ciljem da se što bolje i racionalnije iskoriste krmni potencijali biljnog pokrova našeg kraškog područja, odnosno da se u tim područjima omogući razvoj suvremene stočarske proizvodnje, te da se šumske i pašnjačko-šumske površine najvećim dijelom sačuvaju od nekontroliranih šumskih požara i daljnje degradacije biljnog pokrova.

Autor teksta: prof. dr. sc. Jozo Rogošić

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

WP Feedback

Dive straight into the feedback!
Login below and you can start commenting using your own user instantly

Scroll to Top