UDRUGA HRVATSKI KRŠKI PAŠNJACI KREĆE U SUSTAVAN PRITISAK NA PROMJENU DOSADAŠNJE PRAKSE NADLEŽNOG MINISTARSTVA

Zbog ogromne i dalekosežne važnosti strateške zaštite i sustavnog unapređenja poljoprivredne djelatnosti na područjima krških pašnjaka u našoj zemlji osnovala se udruga “Hrvatski krški pašnjaci” kao udruga svih poljoprivrednih subjekata na područjima krških pašnjaka u Republici Hrvatskoj. Čak 44% površine Hrvatske pokrivaju krški pašnjaci i to u 8 županija: Karlovačkoj županiji, Ličko-senjskoj županiji, Istarskoj županiji, Primorsko-goranskoj županiji, Zadarskoj županiji, Šibensko-kninskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Pitanja koja zastupamo su od ključne životne i dugoročne gospodarske važnosti za opstanak i daljnje postojanje velikog broja poljoprivrednika i općenito stanovništva u 8 županija naše zemlje.

Udruga je prepoznala brojne probleme, nepotrebne i nepodnošljive teškoće, ozbiljnu izloženost sudbina ogromnog broja poljoprivrednika koji su suočeni sa slijedom gubitka svega.

U pitanju su izravne ugroze egzistencijalnog opstanka i postojanja stanovništva na velikim dijelovima ruralnih područja i lokalnih zajednica, koje su ionako na rubu održivosti i nestajanja.

Isto tako, postoji neskriveno ogorčenje i zaprepaštenje glede toga u kojoj mjeri opći sustav i odgovorne institucije ne prepoznaju težinu problema, važnost ovih resursa te nužnost postojanja pravednog regulatornog okvira koji je sukladan stvarnom stanju stvari. Naprotiv, događa se sve suprotno.

Mogućnosti značajne poljoprivredne djelatnosti i proizvodnje vrhunske hrane na posve zdrav i ekološki način su gospodarski i socioekonomski prioritet koji ukupnoj  turističkoj ponudi Hrvatske  daje dodatni sinergijski učinak. Tim više,  jer se područja krških pašnjaka nalaze u neposrednoj blizini i kratkoj prometnoj vezi prema najvažnijim turističkim regijama, hotelskom, sustavu turističke logistike i  brojnih restorana. Najnovija službena anketa potrošača koju je nedavno provela Hrvatska gospodarska komora nepobitno dokazuje rastuću važnost uzgoja i sve veće dostupnosti domaće hrane ekološkog podrijetla. Čak 84% ispitanika HGK-a je izrijekom izjavilo da je spremno na izdvajanje većeg novčanog iznosa isključivo radi osiguranja dostupsti domaće hrane vrhunske kvalitete. Time je među ostalim, ukazano na snažnu rastuću potrebu dostupnosti domaće hrane za našem tržištu. Izjavio je predsjednik udruge Ivan Tešija

Opći trend gospodarski najučinkovitijih  i najkvalitetnijih europskih zemalja je u skorijem periodu dovršiti proces prelaska svojih poljoprivreda na potpuno ekološki način. Danska je primjerice prije nekoliko godina donijela odluku da se do 2020. ukupna poljoprivredna proizvodnja pretvori u ekološku. Određeni interesni čimbenici u našoj zemlji generiraju negativan trend, nazadak i  ciljano rade plansku difamaciju ovih nastojanja.

Donosimo neke od ključnih problema na područjima krških pašnjaka. Konstantna izmjena propisa u cilju njihova stalnog pogoršanja prema stvarnim  uvjetima i realnim  očekivanjima poljoprivrednika, nije tek uvredljivo ili neodgovorno ponašanje čimbenika koji nameću nepravedan regulatorni okvir, nego je izravno opstruiranje nacionalnih ciljeva u poljoprivrednoj politici i djelatnosti.

Ministarstvo poljoprivrede, APPRRR i ostale uključene  institucije trebaju slijediti interese vlastitih poljoprivrednika, njihova očekivanja podići na višu razinu te efikasno doprinositi omogućavanju novih i dodatnih pogodnosti za uspješnu zaštitu i realizaciju istih.

To je smisao i  svrha moderne države koja pogodnosti članstva u Europskoj uniji koristi za dodatno proširenje vlastitih mogućnosti.

Međutim,  u slučaju naše zemlje to nije tako. Poljoprivrednici na područjima krških pašnjaka neprestano se suočavaju s krajnostima, netransparentnim alatima, nelogičnim  i nerazumljivim mehanizmima koji odmjeravaju ili valoriziraju njihove učinke i to na način da su jedino izvjesni kažnjavanja i restrikcije.

Spomenuti alati i mehanizmi raznih terenskih i osobito administrativnih uredskih kontrola su nerazumljivi i samim njihovim provoditeljima.

Odnos institucija i poljoprivrednika se prečesto svodi na rigorozno kažnjavanje, opsesivnu osvetoljubivost i odnos koji nije normalan u drugim dijelovima poljoprivreda unutar EU-a.

Sukladnost ovih kontrolnih mehanizama ( koji u podlozi imaju neodgovarajuće propise ) i metoda,  sa sagledavanjem realnih obilježja posebnosti i stvarnih sadržaja krških pašnjaka je prečesto apsurdna i iritantna, i kod ogromne većine poljoprivrednika izaziva očaj, osjećaj ogorčenja i bespomoćnosti. Uz to idu i ozbiljne, često vrlo teške  financijske sankcije koje doslovno uništavaju mnoge poljoprivredne subjekte i egzistenciju njihovih obitelji.

Je li sve ovo potrebno ili je slučajno u  modernoj državi,  pretpostavljeno uređenoj po načelu efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti? Naravno da ne. Stanje je zapanjujuće loše i oni koji trebaju afirmirati razvojne ciljeve vlastite poljoprivrede, neshvatljivo su najveća prepreka na putu njezina rasta, stalnog snaženja i dodatnog razvoja do razine dostizanja ostvarenja  najuspješnijih članica unutar EU-a.

Neovisno koja je priroda izvora ovih problema, aktualno  stanje nalaže hitne i ozbiljne promjene.

Izvori problema mogu biti:

• neefikasan i nestručan, nedjelotvoran sustav koji nema sposobnost efikasnijeg lobiranja, pregovaranja u zalaganju, praćenju i ostvarivanju ključnih ciljeva poljoprivredne politike koja je u nacionalnom interesu;
• nametanje interesnih ili klijentelističkih sprega unutar sustava, i to na način da se ciljano pogoduje određenim skupinama unutar jednog sektora poljoprivrede na štetu svih ostalih.

No, kako god bilo. Ni jedno ni drugo nisu opravdanje. Bezdušno upropaštavanje vlastitih sugrađana nema nikakav prostor za toleriranje. Naprotiv, zaslužuje detaljno razjašnjenje, razotkrivanje problema  i određeni čimbenici trebaju povući ozbiljne  konzekvencije.

Udruga “Hrvatski krški pašnjaci” isključivo zagovara neodložnu otvorenu raspravu i pristup rješenju svih ključnih pitanja temeljem dokaza i činjenica.

Interesi hrvatskih poljoprivrednika te njihova želja da se radom i sposobnošću dokazuju u poljoprivredi u vlastitoj zemlji, nisu od manje važnosti od bilo kojih poljoprivrednika u bilo kojem dijelu Europske Unije.

Interesi ogromnog broja poljoprivrednika u 8 županija u Republici Hrvatskoj svakako jesu jedan od ključnih razvojnih i nacionalnih prioriteta.