+385 95 914 9307
Analizirajući podatke iz cijelog svijeta, tim je pregledao 196 radova o mlijeku i 67 radova o mesu i pronašao jasnu razliku između ekološkog i konvencionalnog mlijeka i mesa, pogotovo po pitanju sastava masnih kiselina i koncentracije određenih esencijalnih minerala i antioksidansa. Tim kaže da podaci pokazuju da bi zaokret na ekološko meso i mlijeko mogao ići prema povećanju unosa nutritivno važnih masnih kiselina.
U ekološkom mlijeku više omega-3 masnih kiselina
Chris Seal, profesor hrane i ljudske prehrane na Sveučilištu Newcastle objašnjava: “Omega-3 kiseline povezane su sa smanjenjem kardiovaskularnih bolesti, poboljšanjem neurološkog razvoja i funkcija te boljitkom imunoloških funkcija. Prehrana zapadne Europe prepoznatljiva je po niskom udjelu masnih kiselina, a Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) preporučuje njihov dvostruki unos. No, teško je uzimati ih u našoj prehrani. Naša studija pokazuje da bi zaokret na ekološko mogao ići u smjeru povećanja unosa tih važnih nutrijenata”.
Naprimjer, pola litre ekološkog punomasnog mlijeka (ili ekvivalent unosa masnoće iz ostalih mliječnih proizvoda kao što su maslac ili sir) pruža procijenjeno 16% (39 mg) preporučenog dnevnog unosa vrlo dugačkog lanca omega-3 kiselina, dok konvencionalno mlijeko pruža 11% (25 mg).
Ostale pozitivne promjene u masnim profilima uključuju niže razine miristinske i palmitinske kiseline u ekološkom mesu te niže omega-3/omega-6 odnose u ekološkom mlijeku. Također su opažene i više razine masnih topivih vitamina kao što su vitamin E i karotenoidi te 40% više CLA u ekološkom mlijeku.
Poželjni masni profili usko povezani sa slobodnom ispašom
Studija je pokazala da su poželjniji masni profili u ekološkom mlijeku usko vezani uz vanjsku (slobodnu) ispašu i niski koncentrat hranjenja u mliječnoj prehrani, kao što je propisano u ekološkim uzgojnim standardima.
Dva nova mišljenja također opisuju nedavno objavljene podatke iz nekoliko studija o majkama i djeci povezanih s ekološkim mlijekom, mliječnim proizvodima i konzumacijom povrća kako bi se smanjio rizik od određenih bolesti. To je uključivalo smanjeni rizik od ekcema i hipospadije kod beba i preeklampsije kod majki.
Profesor Carlo Leifert sa Sveučilišta u Newcastleu koji je vodio studiju kaže: “Ljudi odabiru ekološko mlijeko i meso iz tri glavna razloga: poboljšana dobrobit životinja, pozitivni učinci ekološke poljoprivrede na okoliš i percepcija zdravstvenih prednosti. Ali mnogo manje poznati su utjecaji na nutritivnu kvalitetu, stoga je ova studija potrebna. Nekoliko ovih razlika proizlazi iz ekološkog stočarstva i dovele su do razlika u intenzitetu proizvodnje, s uzgojem na otvorenom, hranjenjem travom životinja koje proizvode mlijeko i meso što imaju značajno povišene poželjne masne kiseline kao što su omega-3 i niže masne kiseline koje potiču srčane probleme i ostale kronične bolesti”.
U konvencionalnom mlijeku više joda
Studija je među ostalim pokazala da je u konvencionalnom mlijeku 74% više joda, što je vrlo važna informacija, pogotovo za britanske potrošače, kojima jodirana kuhinjska sol nije široko dostupna. Jod je nizak u većini hrane, osim morskih plodova, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporuča jačanje jodom iz kuhinjske soli u tu svrhu. Jačanje stočne hrane jodom također se naširoko koristi kako bi se povećala koncentracija joda kako u ekološkom, tako i u konvencionalnom mlijeku.
U Americi, Kini, Brazilu i mnogim europskim zemljama gdje se često koristi jodirana sol, povišene razine joda u mlijeku mogu dovesti do povećanog rizika prevelikog unosa pojedinačno s visokom potrošnjom mliječnih proizvoda. Iz tog razloga EFSA preporuča smanjenje dozvoljenog nivoa joda u stočnoj hrani s 5 do 2 mg joda po kilogramu hrane. Ipak, u Velikoj Britaniji gdje jodirana sol nije dostupna, stanovništvo se oslanja više na mlijeko i mliječne proizvode za adekvatnu opskrbu jodom. Podaci Nacionalnog nadzora za hranu i ishranu (NDNS) predlažu da mlijeko i mliječni proizvodi opskrbe britansku prehranu sa 31 do 52% joda.
Dnevni preporučeni unos joda u Velikoj Britaniji jest 140 µg, a skoro polovina dolazi iz hrane osim mlijeka i mliječnih proizvoda. Na temelju rezultata studije, pola litre mlijeka osiguralo bi 53%, tj. 88% dnevno preporučenog unosa ekološkog i konvencionalnog mlijeka. Ipak, trudnice i dojilje imaju potrebu za više joda (250 µg/dan) te su tako više u opasnosti od pomanjkanja joda.
Više o studiji možete pročitati na stranici Sveučilišta Newcastle.